Starenjem organizma dolazi do promjena u probavnom sustavu koje mogu narušiti uzimanje, probavu i metabolizam hrane (nedostatak zubi, smanjeno izlučivanje sline, slabljenja osjeta okusa čak do 70%, smanjena apsorpcija hrane u tankom crijevu), o čemu treba voditi računa prilikom pripreme obroka.

Smanjen unos hrane i neadekvatna prehrana mogu dovesti do značajnih nutritivnih deficita koji mogu imati ozbiljne posljedice: smanjenje imuniteta, povećanu sklonost infekcijama, anemije, slabljenje mentalnih sposobnosti, prijelomi uslijed nedostatka kalcija i vitamina D. Dakle, prehrana ima značajnu ulogu u sprečavanju i sniženju rizika za razvoj nekih kroničnih bolesti u starijoj životnoj dobi.

Starenjem se smanjuje mišićna masa (proces redukcije mišićnog tkiva započinje već u četvrtom desetljeću života, a najizrazitiji je nakon šezdesete godine - 2% godišnje), a time i bazalni metabolizam, pa su i potrebe za ukupnom energijom snižene. Tjelesna aktivnost se također značajno reducira. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10% u dobi od 50-75 godina, a nakon toga se smanjuju za još 10% po desetljeću. Povećava se potreba za bjelančevinama, vitaminima i mineralima, a smanjuje se potreba za ugljikohidratima (unositi složene) i mastima.
Vrlo je važno da starije osobe vode računa o uravnoteženoj raznovrsnoj prehrani i dostatnom unosu tekućine, dakle da jedu više cjelovitih, a ne rafiniranih žitarica (kruh i ostali proizvodi od integralnog brašna, smeđa riža, kukuruzne kokice), zatim što više povrća, voća, namirnice s bjelančevinama koje imaju niski sadržaj masti (riba, perad, nemasno meso, sušene mahunarke – slanutak, grašak, grah, leća, 3-4 jaja tjedno), mliječne proizvode s manjim sadržajem masti (obrano mlijeko, svježi sir, jogurt), maslinovo ulje, namirnice s niskom količinom dodanih šećera i masti te ograničiti unos soli.
U svrhu promicanja pravilne prehrane najčešće se koristi piramida zdrave prehrane prilagođena potrebama starijih osoba.